Više naplatnih uređaja / poslovnih prostora na istom pc-u

Feb 18, 2013 at 3:34 PM
Da li je moguće na istom fizičkom naplatnom uređaju (pc-u, tabletu... ) koristiti više fiskalnih(logičkih) naplatnih uređaja? Npr u slučaju da se operater fiksno veže uz naplatni uređaj, a dućan radi u dvije smjene - jedan operater se ulogira ujutro i radi na svom (1:1) NU, a drugi dođe popodne, ulogira se i radi na svom NU? Slijednost je po poslovnom prostoru, dakle koriste isti brojač...
Da li se tako mogu voditi i poslovni prostori (više logičkih PP na jedan fizički), u slučaju da je jedan predviđen za izdavanje maloprodajnih računa i koristi jedan brojač, a drugi za veleprodajne račune i koristi drugi brojač?
Molim mišljenja i hvala unaprijed!
Feb 18, 2013 at 8:26 PM
Sve navedeno može. Pogledaj na stranicama http://www.porezna-uprava.hr/fiskalizacija/fiskalizacija.asp pitanje 14. Što se smatra poslovnim prostorom?
Feb 19, 2013 at 8:34 AM
idesh1984 wrote:
Sve navedeno može. Pogledaj na stranicama http://www.porezna-uprava.hr/fiskalizacija/fiskalizacija.asp pitanje 14. Što se smatra poslovnim prostorom?
Stvarno sve piše već u prvoj rečenici... Što se za potrebe fiskalizacije smatra poslovnim prostorom u potpunosti je prepušteno obveznicima fiskalizacije.......
Hvala na odgovoru, prolazio sam kroz diskusije i nailazio na sve i svašta vezano uz definicije PP...
Mar 8, 2013 at 10:07 AM
Dakle, očajna sam i više ne znam koga kontaktirati, svatko trubi svoje. Imam dva problema.

Prvi je upravo vezan uz oznaku poslovnog prostora. Naime imam nekoliko korisnika koji imaju tipa kafić i trgovinu u istom prostoru. I naravno, nemože biti sve u istom programu nego jedan je Trgovina, drugi ugostiteljstvo. Da li to znači da mi u ugostiteljstvu oznaka p.prostora može biti P1, a u trgovini P2? Dakle, kad kucaju u kafiću račune, idu 1-P1-1, a iz trgovine 1-P2-1? Zadnje što su mi lumeni iz PU rekli je da bi zapravo korisnik trebao imati 2 računala, jedno za trgovinu, jedno za ugostiteljstvo. Poludila sam! Što raditi a da je ispravno?

Drugi problem je ono što ne piše u Zakonu ali su napisali u bazi znanja i brošuri:
  1. Broj računa – sastoji se od 3 dijela, i to:
a) broj računa - svake kalendarske godine kreće se od broja 1, bez praznina, po svakom poslovnom prostoru, ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru, ili po vrsti dokumenta na naplatnom uređaju (maloprodaja, veleprodaja).

Što znači ovo da možemo označiti po vrsti dokumenta na naplatnom uređaju?? To znači da ovaj zadnji broj koji označava kasu može označavati i vrstu dokumenta, tipa 1 je ako je maloprodaja, a 2 ako je veleprodaja? Kad pitam u PU onda kažu ako piše broj 2 na kraju da oni moraju zateći fizički dvije blagajne kad dođu u inspekciju. (!!)

Mnogi pišu u wordu ili excelu virmanske račune posebno i oni imaju svoj slijed od broja 1, koji je identičan maloprodajnim računima 1-P1-1.Kako ih razlikovati?

Unaprijed hvala na pomoći!
Mar 8, 2013 at 9:16 PM
fiinso wrote:
Unaprijed hvala na pomoći!
Draga kolegice, mislim da ti nitko ne može pomoći. Ne želim zvučati očajnije nego ti, ali zbilja sam dojma da mi je 1.1.2013. skoro sve bilo jasno, a što se više na službenim stranicama Porezne Uprave pojavljuje pojašnjenja, brošura i baza (ne)znanja, sve me više sluđuju. Više ne može ono što se moglo (s*anja oko gotovine, novčanica, novĆanica, kovanica...), moranja ili nemoranja slanja 'T' računa, svakakvih kontradiktornih primjera internih akata, pa eto i ovoga što spominješ.

Zakon je jasan: postoji numeracija po poslovnom prostoru ili po naplatnom uređaju.
Tehnička specifikacija je jasna: naplatni uređaj je pojedino računalo, tablet ili prilagođena registar kasa, dakle, fizička-realna-opipljiva stvar koju možeš vidjeti, na njoj bi bilo lijepo da je ispisan broj koji mora pisati i na svim računima koje dotična kanta izbljuvava na prikačen joj printer.

I onda se pojavljuje brošura i baza znanja: pa se može numerirati i po vrsti dokumenta (o čemu nema slovca u Zakonu!), pa se može i jedno računalo proglasiti ne jednim, nego ako treba i stojednim naplatnim uređajem, a onda se i ovdje na diskusijama očajni programeri počnu služiti nakaznim terminima poput 'fiktivne' ili 'virtualne' blagajne.

Mogu samo reći: bravo Apis, vi ste svoje odra(di)li i niste vi krivi što su poreznjaci sve zasrali!