Oznaka naplatnog uređaja

Feb 14 at 2:44 PM
Imam kod nekih korisnika nadzor i primjedbu na oznaku naplatnog uređaja.
Kod mene se naplatni uređaji određuju kao 101 - blagajna broj 1, 201 - blagajna broj 2 itd
Ako se blagana br 3 "strga" tada ona dobiva oznaku 302 (bila je 301).
To je uredno navedeno u Odluci o fiskalizaciji.
Sada Porezni nadzor zahtjeva da blagajne u Prodajnom objektu idu sa oznakom od broja 1.
To mi naravno komplicira život, jer se oznaka naplatnog uređaja šalje u Poreznu upravu.
Da li tko ima kakvih iskustava i mišljenja Porezne uprave?

O broju računa govori čl.11 Zakona o fiskalizaciji gotovinom:
(1) Broj računa, koji je prema odredbama posebnih propisa sastavni dio računa, obveznici fiskalizacije iz članka 3. ovoga Zakona, kod provedbe postupka fiskalizacije iskazuju u polju broj računa u tri dijela:
  1. numerički broj računa,
  2. oznaka poslovnog prostora i
  3. broj naplatnog uređaja.
(2) Numerički broj računa iz stavka 1. točke 1. ovoga članka mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed, bez praznina, po svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru. Pravila slijednosti numeričkih brojeva računa, popis poslovnih prostora te dodijeljene oznake poslovnih prostora obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom, koji predočuje za potrebe poreznog nadzora.

(3) Neprekinuti numerički redoslijed svake kalendarske godine kreće od broja 1 do broja n, po svakom poslovnom prostoru, odnosno po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru.

Ovdje se nigdje eksplicitno ne spominje označavanje naplatnih uređaja, ali Nadzor Porezne uprave zahtjeva da naplatni uređaji moraju imati oznaku od broja 1, 2 itd
Feb 14 at 5:45 PM
Vidio sam svašta, ja osobno koristim 1, 2, 3... Mislim da i neke veće softverske kuće koriste 301 itd. kao šta si naveo (P...he.n npr.). A znaš kako je sa inspektorima, tumače zakon kako oni žele. Ja sam baš radi toga odlučio raditi sa 1, 2, 3 jer sam pretpostavljao da bi moglo biti pritužbi...
Feb 15 at 8:06 AM
Kao što si opisao, zakonom nije propisana slijednost naplatnog uređaja, što je po meni dobro. Apis sa tim nema problema, a do sada nisam čuo da neki nadzor zahtjeva slijednost oznake naplatnog uređaja, koja bi po meni također bilo često zbunjujuća.
Feb 15 at 1:34 PM
Imali smo krajem godine, prošle, identičan problem, kao i ti i mi stavljamo takav način "odbrojavanja" kasa, pa je jednom "inspektoru" bilo čudno kako npr. kasa može biti recimo 035. kad mora ići od 1,2,3... kao što si ti naveo da te pile oko toga... Naravno, poslao sam mu specifikaciju iz APIS-a prema kojem je rađeno, te nakon nekoliko gadnih razgovora sa "inspektorom" ipak je nevoljko priznao da nije u pravu. Naravno, nije rekao da je u krivu, nego je demonstrativno izlezio iz prostorija tog
klijenta i više nije bilo problema.
BTW, radilo se o ispostavi porezne u Križevcima. Sa našim, mislim odakle sam ja, a i ti, Bjelovar, nije uopće bilo takvih problema, lijepo su ljudi sve prihvatili i laganini je prošlo.
Feb 15 at 6:06 PM
OzrenKrestan wrote:
npr. kasa može biti recimo 035.
U tehničkoj specifikaciji piše da oznaka naplatnog uređaja ne smije imati vodeće nule, tako da 035 nije ispravan broj naplatnog uređaja.
Feb 15 at 7:34 PM
Ovo sa rednim brojem naplatnog uređaja nešto je novo i možda poprima šire razmjere. Neki dan korisnika je inspektor pitao zašto naplatni uređaj ima broj 2, a ne broj 1? Bili su spomenuti bjelovarčani.
Korisnik im nije znao odgovoriti, ja se nisam morao očitovati, ali bila je primjedba.
Radi se o tome da se pokvario naplatni uređaj broj 1 još tko zna koje godine.
Feb 16 at 7:15 AM
Da, po Bjelovaru su i pred kraj prošle godine po tom pitanju zahebavali... Ali treba biti uporan i sve se da riješiti... Doduše, jedan je korisnik, na području KKŽ, morao pozvati i svog odvjetnika, da ga ne bi kaznili....
Feb 17 at 11:46 AM
Tražio sam službeno mišljenje i poslao upit i na Središnji ured i na Područnu službu, pa kad ga dobijem javim svima. :)
Feb 17 at 6:22 PM
Samo za broj, tj. "numerički broj računa" je obavezna sljednost prema zakonu. Poslovni prostor može biti tekst, može biti broj. Za naplatni uređaj se također nigdje ne spominje da mora poštivati bilo kakav redosljed. U tehničkoj specifikaciji još ima zahtjev da se ne koriste vodeće nule i to je sve.

Prema primjerima s kraja 2012. i početka 2013. moglo se zaključiti da oznaka naplatnog uređaja komotno može biti 2013 ili kako god ako se tako navede u aktu što su mnogi koristili da bi razlikovali račune iz pojedinih godina.
Feb 17 at 11:45 PM
Kako kome na volju, ali ne vidim logike označavati broj kase po godinama, tipa 2016, šta onda, svake godine mijenjati interni akt?
Feb 18 at 9:56 AM
Edited Feb 19 at 12:59 PM
Uzmimo da prihvatimo slijednost oznake naplatnih uređaja (i ako po zakonu nismo obvezni) na osnovu poslovnih procesa i jednostavnosti snalaženja u njima..
Poslovnih logika može biti mnogo i to su godinama određivali korisnici, tako možemo imati oznake naplatnih uređaja:
  • Po poslovnom subjektu
  • Po profitnim centrima
  • Po objektima
  • Po poslovnim prostorima
  • Po mjestima troška
  • Prema vrsti naplatnog uređaja
  • Moguće još postoje neki zahtjevi u praksi
Često i same pripreme podataka idu prema tim oznakama, tako ako to promijenimo napraviti ćemo generalnu zbrku. Tako npr. imamo neki poslovni objekt sa 5 poslovnih prostora i recimo 25 blagajni različitih tipova. Sada zamislite informatički neukog djelatnika koji objašnjava da ima problem na blagajni u poslovnom prostoru 4 koja ima oznaku 3 a radi kao pridružena blagajna 2, još dodajmo i fiskalni broj blagajne. Umjesto da kaže da ima problema na blagajni 302
Mar 3 at 1:50 PM
Edited Mar 3 at 1:51 PM
moremore wrote:
Kako kome na volju, ali ne vidim logike označavati broj kase po godinama, tipa 2016, šta onda, svake godine mijenjati interni akt?
Novi akt, u čemu je problem, stisneš print, lupiš pečat i imaš račune koji umjesto besmislenih brojki imaju koristan podatak.

Ja čak imam jednog klijenta koji je imao problem jer neki njihov klijent (neki stranci) ne može u svoj program ukucati više puta ulazni račun od istog dobavljača sa istim brojem računa. Ovi su nekako potrefili isti broj dvije godine za redom. Prošle je bio 21-1-1 i sad opet 21-1-1 i ovi ih zovu da njihov softver to gleda kao ponovni unos istog računa.
Mar 3 at 3:14 PM
Problem je sta korisnik nece napraviti novi akt pa ce dovi inspekcija pa ce im lupiti kaznu.
A ovome reci da im je program u banani :D Ja u svom programu imam iatu kontrolu, ali na razini poslovne godine i samo obavjestavam, ne branim unos.
Mar 3 at 4:26 PM
Inače, dobio sam odgovor Porezne uprave iz kojeg mi nije do kraja jasno kako postupiti! :D
Naime, u odgovoru se navodi da se oznake definiraju u Internom aktu, a kao 'dokaz' se navode neka 2 stava iz kojih se to ne vidi :D
Evo odgovora:
Poštovani,

Člankom 11. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12, 115/16) propisano je da pravila slijednosti numeričkih brojeva računa, popis poslovnih prostora te dodijeljene oznake poslovnih prostora obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom, koji predočuje za potrebe poreznog nadzora. Stav Porezne uprave u vezi pravila označavanja oznake naplatnih uređaja izražen je u dolje navedenim mišljenjima.

S poštovanjem,

Fiskalizacija - Izdavanje računa
Broj klase:410-01/13-01/3520
Urudžbeni broj:513-07-21-01/13-2
Zagreb, 24.10.2013
Poslovni prostor prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Zaprimili smo upit poreznog obveznika iz dostavnog spiska, kojim traži tumačenje Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 133/12, dalje u tekstu: Zakon), u smislu obveze fiskalizacije u slučaju kada se jedan poslovni prostor privremeno ne može koristiti zbog različitih razloga, ali se planira ponovno osposobiti za obavljanje djelatnosti. Podnositelja upita zanima na koji način se u drugom poslovnom prostoru mogu izdavati računi za privremeno zatvoreni poslovni prostor.

Na dostavljeni upit odgovaramo kako slijedi.

Poslovni prostor prema Zakonu je svaki zatvoreni ili otvoreni prostor, ali i svako pokretno mjesto (kombi i dostavna vozila) koje služi za obavljanje djelatnosti isporuke dobara te obavljanje usluga. Za potrebe provedbe fiskalizacije zasebnim poslovnim prostorom može se smatrati dio ili više dijelova jednog poslovnog prostora u kojima se obavlja različita djelatnost. Poslovnim prostorom se smatra i prostor kojeg obveznik fiskalizacije radi potrebe obavljanja djelatnosti koristi samo povremeno ili privremeno za potrebe održavanja sajmova, seminara iIi provedbu sličnih djelatnosti.

Prema tome, što se za potrebe fiskalizacije smatra poslovnim prostorom u potpunosti je prepušteno obveznicima fiskalizacije, osim što se minimalno poslovnim prostorom mora smatrati svaki fizički odvojeni zatvoreni poslovni prostor (prostori na različitim adresama). Što obveznik fiskalizacije smatra poslovnim prostorom treba biti jasno propisano internim aktom.

Primjerice, moguće je u jednoj prostoriji voditi dva odvojena poslovna prostora. Primjerice za potrebe djelatnosti pružanja usluge knjigovodstva i usluge najma ili primjerice obveznik fiskalizacije može odrediti da mu je svaka ekipa koja pruža usluge na terenu jedan "poslovni" prostor. Ako obveznik fiskalizacije posluje u mjestu sjedišta, ali jedan dan organizira savjetovanje u nekom hotelu, hotel će se smatrati poslovnim prostorom na jedan dan. Djelatnost koja se obavlja bez adrese prijavljuje se kao pokretna (dimnjačar i slično).

U konkretnom slučaju radi se o tome da bi se u jednom poslovnom prostoru na jednoj fiskalnoj blagajni izdavali računi i za drugi poslovni prostor koji trenutno ne posluje zbog uređivanja prostora. Budući da se radi o jednoj te istoj pravnoj osobi, potrebno je prilagoditi slijednost računa, znači za jedan poslovni prostor - pizzerija postojat te slijednost računa s jednim brojem računa, s oznakom poslovnog prostora pizzerije, a za drugi poslovni prostor - kavana postojat će slijednost računa s drugim brojem računa, s oznakom poslovnog prostora kavane.

Slijednost računa određuje se internim aktom unutar poslovnog prostora. Tako poslovni prostor može imati jednu slijednost ili se ona može utvrditi po na naplatnom uređaju u poslovnom prostoru, ali dozvoljena slijednost je i po vrsti dokumenta na naplatnom uređaju. lnterni akt obveznik fiskalizacije zadržava u poslovnom prostoru te predočuje za potrebe poreznog nadzora. lnterni akt se ne predaje u Poreznu upravu.

Zakonom je propisano na koji se način označava, odnosno numerira broj računa. Tako se člankom 11. Zakona propisuje način označavanja broja računa. Broj računa sa sastoji od 3 dijela, i to:

a) numerički broj računa - svake kalendarske godine kreće se od broja 1 do broja n u tijeku godine, bez praznina, po svakom poslovnorn prostoru, ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru, ili po vrsti dokumenta na naplatnom uređaju (maloprodaja, veleprodaja)
  • pravila slijednosti brojeva računa obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom na početku fiskalizacije, obveznik fiskalizacije može kao dodatni element na računu iskazati i svoje brojčane oznake koje mu trebaju radi lakšeg knjigovodstvenog praćenja poslovanja (npr. broj skladišta isl.)
b) oznaka poslovnog prostora - pravila označavanja poslovnih prostora obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom na početku fiskalizacije

c) oznaka naplatnog uređaja - pravila označavanja oznake naplatnih uređaja obveznik fiskaiizacije propisuje internim aktom na početku fiskalizacije.

Zaključno, porezni obveznik može u jednoj prostoriji odrediti dva poslovna prostora, ali mora za svaki poslovni prostor izdavati račune s posebnim slijedom računa. Također, pravila slijednosti numeričkih brojeva računa, popis poslovnih prostora te dodijeljene oznake poslovnih prostora obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom.
Mar 3 at 4:29 PM
Evo i mišljenja koje su mi poslali kao prilog:
Broj klase:410-01/14-01/739
Urudžbeni broj:513-07-21-01/14-1
Zagreb, 19.05.2014

Postupanje uoči trajnog gubitka podataka na elektroničkom naplatnom uređaju
Zbog učestalog obraćanja poreznih obveznika Poreznoj upravi, Središnjem uredu da im se omogući korištenje podacima dobivenim u sustavu fiskalizacije radi daljnjeg ispunjenja zakonskih obveza, a sve zbog trajnog gubitka podataka koji se vode u elektroničkom obliku, ovom uputom daje se osvrt na zakonske obveze u postupanju s dokumentima bitnim za poslovanje poreznog obveznika, kao i na odredbe kojima zakonodavac obvezuje kako preventivno djelovati da ne dođe do trajnog gubitka poslovnih podataka. Kada ipak do toga dođe daje se uputa kako postupiti i nastaviti daljnje poslovanje kada je u pitanju sustav fiskalizacije u prometu gotovinom.
  1. ZAKONSKE OBVEZE U POSTUPANJU S DOKUMENTIMA BITNIM ZA POSLOVANJE POREZNOG OBVEZNIKA I NJIHOVA ZAŠTITA
Dolje navedenim odredbama zakona daje se osvrt na zakonske odredbe o obvezi izdavanja računa i vođenju poslovnih knjiga, evidencija i izvješća. Slučajnim ili namjernim uništenjem ili krađom naplatnog uređaja dolazi do gubitka podataka koji se vode u elektroničkom obliku, tako da se veća pažnja posvećuje odredbama zakona koje reguliraju postupanje s dokumentima izdanim i čuvanim u elektroničkom obliku.

• Računi, poslovne knjige i evidencije u elektroničkom obliku

Prema članku 54. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj: 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 – dalje: OPZ) porezni obveznici dužni su izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. Dakle, obveznik poreza na dohodak primjenjuje odredbe Zakona o porezu na dohodak, dok obveznik poreza na dodanu vrijednost primjenjuje odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost u pogledu obveze izdavanja računa, vođenja poslovnih knjiga i evidencija. Ukoliko je riječ o poreznom obvezniku kojem, primjerice, obveza izdavanja računa nije regulirana niti jednim posebnim propisom, primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona i tada se račun izdaje prema odredbama Općeg poreznog zakona.
Računom se za potrebe oporezivanja smatra i svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke, bez obzira na to u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana, što znači da svaka isprava koja sadrži elemente računa smatra se računom bez obzira kojim nazivom ju označava porezni obveznik.
Porezni obveznici dužni su postupati na navedeni način i u slučaju kad su poslovne knjige i evidencije dužni voditi i prema drugim propisima. Dakle, potrebno je uvijek voditi računa da se poslovne knjige i evidencije vode prema svim propisima kojih su se porezni obveznici dužni pridržavati.
Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplaćuju u gotovini obvezni su promet iskazivati putem naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući način. No obveznici fiskalizacije izdavanja računa račune su uvijek dužni izdavati putem elektroničkih naplatnih uređaja, a iznimno putem uvezane knjige računa.

Računovodstvo poduzetnika uređeno je Zakonom o računovodstvu (Narodne novine, broj: 109/07 – pročišćeni tekst, 54/13), prema kojem je, između ostalog, poduzetnik dužan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati financijske izvještaje (članak 4. stavak 2. Zakona). Knjigovodstvena isprava je pisani dokument ili elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju koja se sastavlja u jednom ili više primjeraka. Isprava sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni (članak 5. ovog Zakona). Slijedom navedenoga razvidno je da se račun kao knjigovodstvena isprava mora izdati u najmanje jednom primjerku, no ukoliko se taj primjerak otprema odnosno daje kupcu podaci iz istog moraju biti stalno dostupni što znači pohranjeni na elektroničkom uređaju.

Prema članku 82. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj: 73/13, 99/13 - rješenje USRH, 148/13 i 153/19 – rješenje USRH - dalje: Zakon o PDV) porezni obveznik mora čuvati kopije računa koje je izdao ili ih je u njegovo ime i za njegov račun izdala treća osoba ili kupac, odnosno primatelj dobara ili usluga te sve račune koje je primio. Dakle, znači da je izdavatelj računa uvijek dužan račun izdati u najmanje dva primjerka – jedan koji se uručuje kupcu, a drugi ostaje izdavatelju i služi mu kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama.
Računi se mogu čuvati u papirnatom ili elektroničkom obliku. Izdani i primljeni računi kao i sva druga dokumentacija bitna za utvrđivanje i plaćanje PDV-a mora se čuvati u rokovima propisanima OPZ-om. To se odnosi i na račune izdane i primljene elektroničkim putem.

Prema OPZ-u evidencije i isprave o dnevnom gotovinskom prometu, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave te druge evidencije čuvaju se deset godina od početka tijeka zastare, ako posebnim propisom nisu propisani dulji rokovi, te je potrebno osigurati odgovarajuću zaštitu, tajnost i cjelovitost tih podataka (članak 56. OPZ-a).
No prema članku 7. Zakona o računovodstvu isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se najmanje jedanaest godina. Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava (početak tijeka zastare) počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koju su isprave unesene. Primjerice ukoliko se glavna knjiga vodi za 2013. godinu, početak tijeka zastare počinje teći zadnji dan poslovne 2013. godine te je prema Zakonu o računovodstvu sve knjigovodstvene isprave koje se unose u glavnu knjigu potrebno čuvati najmanje do kraja 2024. godine.
Člankom 57. OPZ-a propisuje se da porezni obveznici koji poslovne knjige, evidencije i izvješća vode u elektroničkom obliku za svrhe oporezivanja moraju osigurati pravilno spremanje i čuvanje podataka za propisano razdoblje u skladu s člankom 56. OPZ-a.

Način čuvanja nastalih elektroničkih dokumenata i zapisa propisuje se Pravilnikom o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (Narodne novine, broj: 59/09 – dalje: Pravilnik). Tako je člankom 6. Pravilnika propisano da se elektronički zapisi nastali u poslovanju čuvaju na način koji ih osigurava od neovlaštena pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka podataka, sukladno važećim standardima te dobroj praksi upravljanja i zaštite informacijskih sustava. Za svaki računalni sustav, odnosno program koji se koristi za pohranu ili rad s elektroničkim dokumentima i drugim elektroničkim zapisima, porezni obveznik dužan je odrediti osobu koja je odgovorna za zaštitu podataka, redovitu izradu sigurnosnih kopija te za postupak obnove podataka u slučaju greške ili gubitka podataka. Postupci izrade sigurnosnih kopija i obnove podataka trebaju biti takvi da omoguće sigurnu i cjelovitu obnovu podataka u kratkom roku. Prilikom pohrane sigurnosnih kopija na mjesto čuvanja porezni obveznik dužan je provjeriti njihovu cjelovitost, čitljivost i ispravnost. Pod elektroničkim zapisom podrazumijevaju se podaci koji su elektronički generirani, poslani, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju, dok papirnata dokumentacija koja je korištenjem uređaja (skenera) pretvorena u digitalni zapis ne smatra se elektroničkim zapisom (članak 2. Pravilnika).
• još neke obveze poreznih obveznika

Porezni obveznik dužan je podnijeti poreznu prijavu poreznom tijelu (članak 62. OPZ-a). Riječ je o općoj odredbi koja nalaže svim poreznim obveznicima da su stvarno i mjesno nadležnom tijelu dužni podnijeti poreznu prijavu. Posebnim propisima detaljnije su propisani uvjeti i način podnošenja porezne prijave za svaku vrstu porezne obveze kao primjerice prijava poreza na promet nekretnina, prijava poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na dodanu vrijednost, poreza na potrošnju i ostalo.

U pogledu prijave obveze poreza na dodanu vrijednost porezni obveznik mora u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Porezni obveznik mora osigurati podatke o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a te o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj naplati. Porezni obveznik mora imati i dokumentaciju koja dokazuje da su ispunjeni uvjeti za porezna oslobođenja propisana člankom 41. stavkom 1. Zakona o PDV-u (članak 83. Zakona o PDV-u).

• zaključno

Kada porezni obveznik ipak ne postupi sukladno važećim standardima te dobroj praksi upravljanja i zaštite informacijskog sustava a dođe do namjernog ili slučajnog uništenja elektroničkog uređaja, ili dođe do njegove krađe, a porezni obveznik nije izradio sigurnosnu kopiju elektroničkih dokumenata i drugih zapisa, pa nije u mogućnosti provesti postupak obnove podataka u slučaju gubitka tih podataka, odnosno račune nije izdavao u najmanje dva primjerka, tada ne može ispuniti sve zakonske obveze, a osobito podnijeti poreznu prijavu poreznom tijelu, pa se javlja Poreznoj upravi da mu ista omogući korištenje podacima dostavljenim u Centralni informacijski sustav kroz sustav fiskalizacije.

Sustav fiskalizacije je sustav uspostavljen radi praćenja toka gotovine, te nije zamišljen kao sustav koji prikuplja i obrađuje podatke koji bi mogli biti dani na raspolaganje, pa čak niti samom poreznom obvezniku. Stoga se upućuje porezne obveznike na poštivanje zakonskih obveza te postupanje sukladno važećim standardima te dobroj praksi upravljanja i zaštite informacijskog sustava kako ne bi morali podlijegati prekršajnim odredbama pojedinih propisa.
Mar 3 at 4:30 PM
I drugi dio:
  1. NASTAVAK POSLOVANJA NAKON TRAJNOG GUBITKA PODATAKA S ELEKTRONIČKOG NAPLATNOG UREĐAJA U SUSTAVU FISKALIZACIJE IZDAVANJA RAČUNA
Nakon što dođe do potpunog prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja, obveznik fiskalizacije je dužan u roku od dva dana, računajući od dana u kojem je došlo do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja uspostaviti njegov rad.
Ukoliko u tome ne uspije ili je elektronički naplatni uređaj ukraden, obveznik fiskalizacije je dužan nabaviti novi naplatni uređaj, te u Centralni informacijski sustav naknadno dostaviti podatke za svaki pojedinačni poslovni prostor u pogledu zatvaranja starog naplatnog uređaja i/ili poslovnog prostora pod određenom oznakom te određivanjem nove oznake naplatnog uređaja i/ili poslovnog prostora, uz napomenu da se pod starom oznakom slijednosti računa više ne smiju izdavati računi.

Promjene oznaka zavise od toga da li je slijednost računa definirana na razini oznake poslovnog prostora ili oznake naplatnog uređaja:
  1. ako je slijednost računa definirana na razini poslovnog prostora onda treba zatvoriti oznaku poslovnog prostora i otvoriti novu oznaku, koja će se odnositi na isti poslovni prostor, a brojevi računa počinju s brojem 1;
  2. ako je slijednost računa definirana na razini naplatnog uređaja onda treba zatvoriti oznaku naplatnog uređaja i otvoriti novu oznaku, koja će se odnositi na novi naplatni uređaj, a brojevi računa počinju s brojem 1.
Primjer: slijednost računa prije primjerice krađe naplatnog uređaja, definirana na razini naplatnog uređaja: 423/P01/1. Zatvaranjem oznake ovog naplatnog uređaja i otvaranjem nove oznake naplatnog uređaja slijednost računa može glasiti ovako: 1/P01/2.
Ukoliko je slijednost računa definirana na razini poslovnog prostora tada slijednost računa može glasiti ovako: 1/P02/1. Poslovni prostor je nadređen naplatnom uređaju, tako da ako se mijenja oznaka poslovnog prostora automatski je riječ i o promjeni naplatnog uređaja, koji može imati istu oznaku, ali obzirom da se promijenila oznaka poslovnog prostora riječ je i o novoj oznaci naplatnog uređaja, koji fizički ne mora biti promijenjen.

Ukoliko pak dođe do krađe elektroničkog naplatnog uređaju potrebno je također u Financijskoj agenciji zatražiti opoziv produkcijskog aplikativnog certifikata kako ne bi došlo do zlouporabe istog, te zatražiti izdavanje novog produkcijskog aplikativnog certifikata, u svrhu nastavka zakonitog obavljanja poslovne djelatnosti obveznika fiskalizacije.

Uz navedeno potrebno je sastaviti interni zapisnik u kojem će biti evidentirane nastale poslovne promjene te isti zapisnik priložiti uz interni akt u kojem će također biti evidentirane sve nastale promjene. Isto (interni akt i zapisnik) nije potrebno dostavljati Poreznoj upravi već je potrebno pokazati prilikom provođenja poreznog nadzora čime će se dokumentirati promjena slijednosti računa.
Mar 3 at 10:57 PM
Stanki.. molim te koje si ti njima pitanje postavio, teško je iz ovoga uloviti temu.
Mar 14 at 9:36 AM
Bio sam na godišnjem pa malo kasnim s odgovorom. Pitanje je:

Molio bi vas službeni stav Porezne uprave kod oznaka naplatnih uređaja prema Zakonu o fiskalizaciji gotovinom.

Da li oznake naplatnih uređaja trebaju ići od broja 1, pa na gore ili se oznaka naplatnog uređaja može dodijeliti i definirati putem Internog akta (kao oznaka Poslovnog prostora).

Kod mene oznake naplatnih uređaja u istom poslovnom prostoru idu od broja 101 za prvu blagajnu, 201 za drugu blagajnu 301 za treću blagajnu itd.
Kad kvarova kod kojih je nemoguće popraviti naplatni uređaj (a treba poštivati pravilo slijednosti računa predviđeno čl.11 Zakona) ja označavam novi naplatni uređaj u ovisnosti koja se blagajna strgala.
Npr., ako je problem sa drugom blagajnom oznake 201, tada novi naplatni uređaj dobiva oznaku 202, pa 203 itd.
Tada računi na novom naplatnom uređaju oznake npr 202 kreću od broja 1, kako je i predviđeno Zakonom o fiskalizaciji gotovinom.
Mar 15 at 1:19 AM
Meni nije jasno gdje je nadzor izvukao slijednost oznake naplatnog uređaja. Sam pojam oznaka nikako ne podrazumijeva numeričku slijednost. Kod naših susjeda ta oznaka može biti ime, mjesto ili kombinacija istih sa nekim brojem, jednako kao i oznaka poslovnog prostora.
Mar 15 at 3:20 PM
VKR71 wrote:
Meni nije jasno gdje je nadzor izvukao slijednost oznake naplatnog uređaja.
Jasno je, jasno... iz gu..ce, da prostite. Ali ne bi to priznali ni pod najgorim inkvizicijama, nego puštaju Stankija da se maltretira sa Poreznom koja ga je, da ni oni ne bi morali oprati 'svoje', zasula hrpom nasumično skupljenih materijala koji 'imaju neke veze sa fiskalizacijom' nadajući se da će odustati od daljnjeg zapitkivanja.
Jel tako, Stanki?
Mar 15 at 10:48 PM
Je, baš tako. Iz njihovog odgovora to nije jasno i mislim da ni oni ne znaju kako dati odgovor na moje pitanje. :)
Mar 16 at 1:17 AM
c) oznaka naplatnog uređaja - pravila označavanja oznake naplatnih uređaja obveznik fiskaiizacije propisuje internim aktom na početku fiskalizacije.

Mislim da je ovo dovoljno.